RUSI BEŽE, AFRIČKI KORPUS SE RASPADA, DŽIHADISTI NADIRU VELIKOM BRZINOM! Ministar ubijen, vođa hunte se skriva, PUTIN GUBI ČVRSTO UPORIŠTE! (FOTO/VIDEO)
Džihadisti povezani s Al-Kaidom iz grupe za podršku islamu i muslimanima (JNIM), u koordinaciji s Frontom za oslobođenje Azavada (FLA), koji se uglavnom sastoji od tuareških pobunjeničkih pokreta za nezavisnost, preuzeli su odgovornost za napade.
Nina Vilen, direktorka Programa za Afriku pri Institutu Egmont za međunarodne odnose, izjavila je za Dojče vele da su događaji „bez presedana u istoriji Malija” i da pokazuju koliko je „JNIM ojačao tokom protekle godine”.
- Činjenica da malijska vojno-obaveštajna služba nije uspela da otkrije da će se ovi napadi dogoditi predstavlja veliki neuspeh za njih.
Sadio Kamara, ministar odbrane Malija, ubijen je u subotu, 25. aprila 2026, u samoubilačkom napadu koji je izveo JNIM. Vlada je saopštila da je napadač detonirao automobil pun eksploziva ispred Kamarine privatne rezidencije u Katiju, oko 15 kilometara od glavnog grada Bamaka. Kati je centar vojne moći i sedište prelazne vlade. Najavljen je državni pogreb ministra i dvodnevna nacionalna žalost.
Nina Vilen je za DW rekla da postoje dva razloga zbog kojih je Kamara, koji se smatra drugom osobom hunte, bio meta.
- On je vrlo simbolična figura vojne hunte - rekla je.
- Drugi razlog je što je Kamara bio ključna osoba u uspostavljanju odnosa s Rusijom. Napad na njega može biti i poruka da ne žele ruske trupe u zemlji.
Prema navodima nemačkog lista Die Tageszeitung (taz), vođa malijske hunte general Asimi Goita povukao se iz glavnog grada na bezbednu lokaciju u pravcu jugozapadne susedne države Gvineje. Stručnjaci na društvenim mrežama pretpostavljaju da se nalazi u bazi specijalnih snaga kojima je Goita ranije komandovao - moguće pod turskom zaštitom.
Od petorice vođa puča koji su 2020. godine srušili izabranu civilnu vladu Malija i kasnije uspostavili autoritarni vojni režim, dvojica su sada eliminisana: ministar odbrane Sadio Kamara, čiju je smrt vlada potvrdila u nedelju uveče, i šef obaveštajne službe Modibo Kone, za koga zvanična potvrda još ne postoji - postoje i izveštaji da je teško ranjen prebačen u Maroko.
Kidal, na severoistoku zemlje, uporište je Tuarega ili bolje rečeno, bio je. Grad je simbol rastuće moći malijske vojske koja ga je 2023. ponovo zauzela od Tuarega uz podršku ruske grupe Vagner.
Međutim, situacija se preokrenula, kaže Đalil Lounas, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Al Akhavajn u Maroku.
- Malijska vojska je izuzetno slaba. Poslednjih godina kontrolisala je uglavnom urbane centre, dok su velika ruralna područja bila van kontrole. Tako je vojska bila izolovana u Kidalu - rekao je za DW.
Dana 27. aprila, Afrički korpus pod kontrolom Moskve - koji se smatra naslednikom Vagnera - potvrdio je povlačenje svojih snaga iz Kidala nakon teških borbi i u dogovoru s malijskim rukovodstvom. Pobunjenici su ranije objavili da su zauzeli velike delove severnog Malija.
Ruske interventne snage Afričkog korpusa, koje su u tom delu zemlje trebalo da obezbede kontrolu za malijsku vojsku, prema lokalnim izveštajima napuštaju jedno mesto za drugim i predaju objekte FLA-u: najpre severni regionalni glavni grad Kidal, zatim grad Tesit na granici sa Nigerom, a potom i garnizonske gradove Tesalit i Aguelhok u pustinji.
Navodno su tuareški pobunjenici Rusima ponudili slobodno povlačenje ka Libiji, verovatno avionom iz Gaa, najvećeg grada regiona. U senci napredovanja FLA-a, i islamisti JNIM-a zauzimaju položaje u napuštenim gradovima.
Prema analitičaru Lounasu, Afrički korpus se borio u Kidalu, Katiju i Bamaku.
- Međutim, govorimo o samo 600 do 1.000 boraca - kaže on.
- To je vrlo malo. Ne mislim da su Rusi mogli više da urade. Osim toga, zauzeti su u Ukrajini. Nisu se mnogo uključili ni u Iranu, pa ne očekujem značajnije rusko angažovanje u Maliju.
- Zanimljivo je da je došlo do koordinacije između džihadista i tuareških pobunjenika, koji inače nemaju mnogo zajedničkog, ali imaju zajedničkog neprijatelja - rekao je Ulf Laesing, šef programa za Sahel pri nemačkoj fondaciji Konrad Adenauer (KAS) u Bamaku.
- Zajedno su izveli napad 2012. i preuzeli sever Malija. Kasnije su se džihadisti rešili Tuarega - rekao je za DW.
Đalil Lounas nije iznenađen obnovljenom saradnjom JNIM-a i FLA-a.
- Postoje jake veze među njima. Dolaze iz istih plemenskih sredina. Borili su se zajedno.
Ipak, Laesing ne veruje da pobunjenici planiraju zauzimanje velikih gradova poput Bamaka.
- Nemaju kapacitet da upravljaju velikim gradom. Žele da izazovu pobunu, nadajući se da će primorati vladu na pregovore ili dovesti do promene vlasti - rekao je.
- Ali nema naznaka da se to dešava. Većina ljudi je nezadovoljna, ali i dalje podržava vladu jer ne žele da njima upravljaju džihadisti.
Od subote uveče Bamako je pod 72-časovnim noćnim policijskim časom.
Postavljene su barikade ispred policijskih stanica, Generalštaba oružanih snaga i državne televizije. Stanovnik Katija, koji je želeo da ostane anoniman, rekao je: "Izuzetno je teško napustiti Kati. Pristupni putevi ka glavnim ulicama su zatvoreni."
Savez država Sahela (AES), koji čine Mali i susedne države pod vojnom vlašću Burkina Faso i Niger, osudio je napade kao „monstruoznu zaveru koju podržavaju neprijatelji oslobođenja Sahela”. Ipak, Mali do sada nije dobio konkretnu vojnu pomoć saveznika.
Analitičarka Nina Vilen kaže da je to „prilično iznenađujuće, jer se ne nazivaju samo odbrambenim savezom, već i konfederacijom”. Dodaje da situacija pokazuje da je AES „više savez na papiru nego u praksi”.
- Burkina Faso i Niger zapravo nemaju kapacitete. I sami se bore protiv džihadista. Možda mogu da pomognu dronovima, ali ne očekujem slanje trupa - dodaje Ulf Laesing.
DW dopisnik Mahamadou Kane rekao je da se situacija u gradovima Mopti i Sevare smirila do nedelje, gde se nalazi jedna od najvažnijih vojnih baza. Stanovnik Moptija rekao je anonimno da je to rezultat vazdušne podrške.
- Uspeli su da ponovo zauzmu rezidenciju guvernera i policijsku stanicu Barikondaga, koje su teroristi zauzeli u subotu.
Nemačka „sa zabrinutošću prima vesti” iz Malija, izjavila je portparolka nemačkog Ministarstva spoljnih poslova Katrin Dešauer za DW.
Nemačkim državljanima se savetuje da napuste zemlju ako je moguće i da izbegavaju putovanja tamo do daljeg.